СВЕВЛАД                     www.svevlad.org.rs                     СВЕВЛАД                     www.svevlad.org.rs
 

 

 

Ivan Koštial
KRES, KRIJES, KRIS
Iz Južnoslovenskog filologa - časopisa za slovensku filologiju i lingvistiku; Beograd, 1925.
 

 

 

 

Shrv. kres, krijes, kris ''solstitium; ignis festivus'' (slovenački krệs) i slovenački krès sa glagolom kresáti, shrv. krèsati ''ignem excudere; ramos abscindere''.
Slavista Krek (''Einltg. in d. sl. Litg.'' 1., p. 193 s., 1874. g., i 2., p. 576 s., 1887.g.), romanista Schuchardt (''Slawodeutsches und Slawoitalienisches'', p. 70, 1884) i germanista Lessiak (u raspravi ''Gicht'', u ''Zeitschr. f. deutsches Altertum", LIII. sv., p. 163, 1912. god.) držali su i tvrdili, da je riječ kres ''excusio ignis'' (odnosno, glagol kresati ''ignem excudere'') identična s riječju kres, krijes ''solstitium; ignis festivus, vatra, što se loži uoči Ivanja dne i uopće o kakom veselju''.1

1 Isto је mislio i J. Grimm: ''Deutsche Mythologie'', 4. izd., 1875, str. 519.

Zato smatraše Schuchardt kočevsko-njem. riječ krêssen ''paliti krèsove'' uzajmljenom iz slov. kresati ''ignem qualemcumque excudere'' i Lessiak piše: ''Krěs, to je (u opreci s vatrom na ognjištu) Feuerschlag, ignis excusus, ka glagolu kresati ''durch Aneinanderstreifen oder = schlagen Feuer hervorbringen'', u južno-slovenskim jezicima naziv za solstitium. Time, što se proizvodi nova, čista vatra, neka dobije homeosimpatetičnim putem i nebeska vatra — sunce — nove svijetleće snage. Od g. 1874. (Krek) do g. 1912. (Lessiak) prošlo je 38 godina, a nitko nije uzeo da prokontroliše ovo i onda kad je Lessiak podgrijevao onu staru Schuchardtovu pometnju. Svima se činilo, da je pojam vatre ono, što je bitni sadržaj jednoj i drugoj riječi. Nu ipak nije tako.
Grimm, Krek, Lessiak i Schuchardt mogli su se sačuvati bludnje,
1. da su poznali i ocijenili kakvoću vokala u slovenačkom jeziku i
2. da su uzeli u obzir prvobitno značenje riječi krijes, kres (stsl. *krĕsъ), naime ''okretaj'' (scil. sunca); a ''ignis festivus'' je istom kasnije značenje.
Pisano e je u slovenačkom jeziku grafični izraz različnih glasova, naime: 1. otvorenog, širokoga e (ä) == stsl. g, Pleteršnik piše e bez diakrit. znaka: žena; 2. zatvorenog, uskog ei, Plet. piše ẹ : mesto; stsl. h; 3. uskog ie, Plet. e : devêt, desêt; stsl. #, a katkad i g : šêst = stsl. øgñòü; 4. poluvokala = Plet. -ъ, stsl. ú, ü : pes, nizek, i 5. reduciranog ẹ, koje glasi kao kratko i te se nalazi većinom u nenaglašenim slogovima, n. pr. u gen. sg. svẹtâ ''mundi'' (nom. svêt). — Imenica, koja znači ''excusio ignis: Aneinanderschlagen zweier harter Gegenstände", izgovara se u slovenačkom jeziku s otvorenim (širokim) e, a genitiv je krésa (t.j. kriesa); glagol je kresáti, prezent kréšem (t.j. kriešem); a ona druga, koja znači ''solstitium, ignis festivus'', glasi krệs (t.j. kreis) VI, a u izvedenim riječima se ẹ reducira, gdje nije naglašeno, n.pr. krẹsnikar ''krijesnica'' glasi kao krsnikar. Dakle ima dvije imenice kres, različne po vokalnoj kakvoći, značenju i — kao-što ćemo vidjeti niže — po etimologiji; svaka od njih ima mnogobrojnu rodbinu:
A. Od imenice krệs (= shrv. krijes) ''solstitium; ignis festivus'' izvedene su različnim nastavcima u slovenačkom i srpskohrv. jeziku riječi: sl. krésiti, shrv. krésiti se; sl. krẹsec, -ek, krẹsišče, krẹsontati, krẹsovati, krẹsovalec, krẹsni dan, krẹsnjak, kresnjača; krẹsnica, shrv. krijèsnica; krẹsnik, krẹsníka, krẹsníkovec, krẹsnikar.
B. Imenica krès ''excusio ignis'' u slovenačkom jeziku sigurno је ''deverbale'' od glagola kresáti, shrv. krèsati; u ovu rodbinu spadaju: shrv. krèsīvo, krèskati, krèsnuti, krèševo; slov. kresač, kresava, kresalo, kresalnik, kresalnica, kresni i kresilni [kamen], kresilo, kresilník. U svima je osnovni pojam ''percutere, ferire, caedere''.
Treba da vidimo i druge slovenske jezike.
U crkvenom slov. jeziku je:
A. êðhñú ''okretaj'', stsl. vъskrěsiti ''excitare ab inferis'', prvobitno ''efficere, ut [mortuus] se convertat'';
B. za *kresati ''ignem excudere; caedere, ferire'' nema potvrde.
U ruskom jeziku:
A. кресъ (grafíčno mjesto крhсъ) ''das Aufleben'', prvobitno ''conversio [mortui]'';
B. кресáтъ, -итъ ''ignem excudere''.
U malo-ruskom jeziku:
A. nema;
B. kresáty, kresnúty ''ferire; ignem excudere'' sa izvedenicama.
U češkom jeziku:
A. křísiti ''probuditi, okrijepiti'', křísati se ''recreari'';
B. křesati, křesnouti ''ferire, percutere, acuere [molam]; ignem excudere'', křes ''excusio ignis'', slovački i kresár ''tesar'', zapravo ''qui lignum ascia dolat''. —
U poljskom jeziku:
A. krzesić ''vitam restituere alicui'';
B. staro krzosać, sada krzesać, pf. krzesnać ''acuere, cudere, ignem excudere'', krzos ''igniarium''.
Etimologija:
A. Lit. kraipýti, kreĩpti ''vertere'', krỹpti ''se vertere'', staroisl. hreife ''prima pars palmae, Handwurzel'' (gdje se ruka okreće), kimr. crych ''kovrčast'' (osnovna predodžba: ''ono što se mota ili vrti''), lat. crispus od cripsus ''kovrčast'' — sve ove riječi pružile su Bernekeru (''Slav. etym. Wörterbuch'', pod riječju krěsъ) mogućnost za njegovo bez sumnje pravilno tumačenje slov. *krěsъ od *krěpsъ, indoevr. *qroip-sos ''versatio, conversio''.
B. Berneker se pod riječju ''krešo, kresati'' koleba između dviju etimologija; ali budući da se grčki glagol krekein ''tući, biti'' po glasovima i po bitnom značenju ''cudere, ferire'' vrlo slaže sa slovenskim kresati, kresnoti, smijemo bez oklijevanja da odbijemo drugo tumačenje, naime svezu s riječima krasa, krasъnъ.
Prelaz sa značenja ''crven, -ilo'' preko značenja ''vatra, Feuerschlag'' na značenje ''ferire, cudere'' bio bi sa gledišta semantike sasvim osamljen i vrlo nevjerojatan; a ispoređivanju sa grčkim krekein ne može se ništa prigovoriti.
Preostaje samo još da podupremo prelaz značenja od ''conversio'' na ''solstitium'' (koji prelaz tvrdimo za kresъ) nekojim paralelama, i to ćemo da učinimo u slijedećim vrstama.
''Solstitium'' se označuje u srednjevisokonjem. (sunnen-stant), staroisl. (sól-stađa), anglosaskom (sun-stede), latinskom (sol-stitium), poljskom (stanie słońca) i srpskohrvatskom (sunco-staja) jeziku izrazima, izvedenim od glagola ''stati, sistere'', a nekoji narodi nazivlju ovu astronomsku pojavu i ''okretaj (zavoj) sunca'': ruski se kaže solnovorot, povorot solnca, češki slunovrat, starogrčki hliou tropai (Tukidid), staroisl. sól-hvarf, srednjevisokonjem. sunnen-wende, -wandel, mađarski nap-forduló (nap ''sunce'', fordul ''okreće se''). Ovamo ide i naš krĕsъ.

Povratak na Povesnicu